Dobro je znati
Sunce i lekovi

Šta bi trebalo da znate kada je reč o UV zračenju i uzimanju lekova

Pre svega UVA zračenje može da izazove alergijske reakcije na koži. UVA zraci prodiru do dermisa i tamo nailaze na krvne sudove koji mogu da sadržavaju proizvode razgradnje lekova.

Posledica: Osetljivost kože na svetlost (fotosenzibilizacija) može da bude povećana. Mnogi antibiotici ali i „pilula“ i negi biljni lekovi kao što su kantarion, valerijana ili arnika poznati su po svojim fotosenzibilizirajućim efektima. Kod povišene osetljivosti kože na svetlost trebalo bi voditi računa o svesnom kontaktu sa suncem i o korišćenju veoma visokog zaštitnog faktora.

Posavetujte se u Vašoj apoteci ako redovno uzimate lekove ili ako Vam je prepisan novi lek. Pitajte u Vašoj apoteci da li lekovi koje koristite dovode do povećane osetljivosti na svetlost.

Sledeći lekovi mogu da povećaju fotosenzitivnost kože:
• Antibiotici kao što su tetraciklini
• Nesteroidni antiflogistici kao što je naproksen, ketoprofen, diklofenak, ibuprofen
• Diuretici kao što je hidrohlortiazid (HCT), furosemid
• supstance sa dejstvom na kardiovaskularni sistem kao što su amiodaron, ramipril
• antihistaminici kao difenhidramin, loratadin
• Hormoni kao što su estrogeni, progesteroni, kortikosteroidi
• biljni lekovi kao kantarion, valerijana, arnika od sunca i negu posle sunčanja bez masti, emulgatora, mirisa, boja ili konzervansa.
• Leti koristiti kozmetiku sa što manje masti i emulgatora.
• Koristiti zaštitno sredstvo od sunca sa dovoljnom UVA zaštitom prema preporukama EU (obeleženo sa simbolom UVA).
• Kod veoma velike sklonosti Majorka aknama, odećom zaštititi kožu od direktnog kontakta sa suncem i izbegavati podnevno sunce.
Moglo bi i ovo da Vas interesuje