UV-B zraci najčešće su zaslužni za potamnjivanje kože, opekotine od sunca, crvenilo i oštećenje kože.
UV-B zraci prodiru do najnižeg sloja epidermisa, gde izazivaju bržu deobu ćelija. Pošto se ćelije rožnatog sloja ne eksfoliraju brže, posle nekoliko dana UV-B zračenja nastaje takozvani svetlosni kalus: debljina stratum corneuma se povećava. Istovremeno, UV-B zračenje takođe aktivira proizvodnju melanina, sopstvenog pigmenta kože, u melanocitima. Pigment se distribuira u okolne keratinocite, gde se akumulira preko ćelijskih jezgara i tako štiti genetski materijal ćelija od promena poput suncobrana.
Sa samo 0,5 odsto ukupnog zračenja, UV-B je uključeno u preko 80 odsto razvoja raka kože, prema naučnim studijama.